Hadis: Džibril mi nije prestajao oporučivati da se dobro ophodim prema komšiji sve dok nisam pomislio da će ga moći naslijediti
عن ابن عمر رضي الله عنهما قال: قال رسول الله صلى الله عليه وسلم:
«مَا زَالَ يُوصِينِي جِبْرِيلُ بِالْجَارِ، حَتَّى ظَنَنْتُ أَنَّهُ سَيُوَرِّثُهُ».
[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح البخاري: 6014]
المزيــد ...
Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Džibril mi nije prestajao oporučivati da se dobro ophodim prema komšiji sve dok nisam pomislio da će ga moći naslijediti."
Vjerodostojan - Hadis bilježi imam Muslim
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam skreće pažnju da mu je Džibril neprestano ukazivao da je potrebno voditi računa o komšiji, svejedno bio bliži ili dalji, musliman ili nevjernik. Njegovo pravo se mora ispoštovati i ne smijemo ga uznemiravati. Prema njemu trebamo biti dobročinitelji i strpiti se ako nas on bude eventualno uznemiravao. Allahov Poslanik je čak pomislio da će komšiji biti određen udio u nasljedstvu drugog komšije, zbog činjenice da mu je Džibril to ponovio nekoliko puta.
Koristi hadisa
- Pravo komšije je veliko i obaveza je voditi računa o njemu.
- Isticanje prava komšije iziskuje da se prema njemu ljubazno postupa, da mu se čini dobro, da se od njega otklanja šteta, da se posjećuje prilikom bolesti, da mu se čestita prilikom radosnog događaja, te da mu se iskaže saučešće kada ga zadesi nedaća.
- Što ti je neki komšija bliži, njegovo pravo je kod tebe veće.
- Potpunost šerijata se ogleda u tome što se vodi računa o prosperitetu društva tako što se pazi na pravo komšije.
Kategorije
Još
- Hadis: “Ko nepravedno prisvoji pedalj zemlje, vrat će mu biti okovan obručem od sedam zemalja.”
- Hadis: "Kada budeš kuhao čorbu, dospi malo više vode pa pošalji svojim komšijama."
- Hadis: "Neka komšija ne zabranjuje svome komšiji da postavi gredu u njegov zid." Zatim je Ebu Hurejre rekao: "Šta je meni pa vas vidim da se od ovoga okrećete? Tako mi Allaha, ima da je stavimo među vaša pleća."
- Hadis: Od Ebu Bekree Nufej’a b. el-Harisa prenosi se da je Poslanik, sallalallahu alejhi ve sellem, kazao: „Vrijeme se zaokružilo (teče) kao onog dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina se sastoji od dvanaest mjeseci, od kojih su četiri sveta; tri su jedan iza drugog: zulkade, zulhidže i muharem, a četvrti je redžep, koji dolazi između džumadel-uhraa i šabana. Koji je ovo mjesec?” “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju”, rekoše. Kaže Ebu Bekra: “Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda je rekao: 'Zar ovo nije zul-hidže?' 'Dakako', rekosmo. 'Koje je ovo mjesto (grad)?', upitao je. 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', rekosmo. Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda rekao: ‘Zar ovo nije poznato mjesto Meka?' 'Dakako', rekosmo. 'Koji je ovo dan?', upitao je. 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', rekosmo. Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda rekao: 'Zar ovo nije dan klanja kurbana?' 'Dakako', rekosmo. On tada reče: 'Doista su vaši životi i imeci i vaša čast vama zabranjeni (sveti), kao što vam je zabranjen (svet) ovaj vaš dan, u ovom vašem mjestu, u ovom vašem mjesecu. Srest ćete svoga Gospodara, pa će vas pitati o vašim djelima. Nemojte se poslije mene vratiti u nevjerstvo ubijajući jedni druge. Neka prisutni saopći odsutnome, možda će neko kome se ovo saopći biti razboritiji i bolje to shvatiti od onoga koji to čuje.' Zatim je kazao: 'Jesam li saopćio, jesam li saopćio?!' Kazali smo: 'Svakako.' A on reče: 'Allahu, budi svjedok ovome.'“