+ -

عن النُّعمان بن بَشير رضي الله عنه قال: سَمِعْتُ رَسُولَ اللهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ يَقُولُ -وَأَهْوَى النُّعْمَانُ بِإِصْبَعَيْهِ إِلَى أُذُنَيْهِ-:
«إِنَّ الْحَلَالَ بَيِّنٌ وَإِنَّ الْحَرَامَ بَيِّنٌ، وَبَيْنَهُمَا مُشْتَبِهَاتٌ لَا يَعْلَمُهُنَّ كَثِيرٌ مِنَ النَّاسِ، فَمَنِ اتَّقَى الشُّبُهَاتِ اسْتَبْرَأَ لِدِينِهِ وَعِرْضِهِ، وَمَنْ وَقَعَ فِي الشُّبُهَاتِ وَقَعَ فِي الْحَرَامِ، كَالرَّاعِي يَرْعَى حَوْلَ الْحِمَى يُوشِكُ أَنْ يَرْتَعَ فِيهِ، أَلَا وَإِنَّ لِكُلِّ مَلِكٍ حِمًى، أَلَا وَإِنَّ حِمَى اللهِ مَحَارِمُهُ، أَلَا وَإِنَّ فِي الْجَسَدِ مُضْغَةً، إِذَا صَلَحَتْ صَلَحَ الْجَسَدُ كُلُّهُ، وَإِذَا فَسَدَتْ فَسَدَ الْجَسَدُ كُلُّهُ، أَلَا وَهِيَ الْقَلْبُ».

[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح مسلم: 1599]
المزيــد ...

Ittaama e Nuumaan Ɓiy Basiir yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko)o wii: Mi nanii Nelaaɗo yo jam e kisal won e ina maaka-Nuumaan waɗi feɗeendu mum e nofru makko-:
" Pellet ko dagii ina ɓanngi ko harmi kadi ina ɓanngi, ina e hakkunde majji geɗe jiɓiiɗe heewɓe e yimɓe nganndaaɗe, kala mbo reenti jiɓiiɗe ɗe o hisnii diine makko e nguru makko, kala janɗo e jiɓiiɗe ɗe o yanii e ko harmi, hono gaynaako gonɗo e sera reenaande hombo ɗesa durnude heen, kala laamɗo ina jogii reenaande, woni reenaande Alla ko geɗe ɗe O harmini, ko noon tigi ina e ɓanndu husre sinde moƴƴii ɓanndu fof moƴƴa sinde bonii ɓanndu fof moƴƴa, ko ndeen woni ɓernde".

[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح مسلم - 1599]

Sarhu on

Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ina ɓanngina laawol kuuɓtadinngol e geɗe(kojje), e sariya ɗeen geɗe ina peccii pecce tati: ko ɓanngi dagagol mum e ko ɓanngi karmugol, e geɗe jiɓiiɗe ɗe ñaawoore mum laaɓaani mbela ina dagii wollo ina harmi, heewɓe e yimɓe nganndah ñaawoore mum.
Kala gaccuɗo ɗeen (kojje)geɗe jiɓiiɗe diine mum hisara woɗɗitaade yande nder ko harmi, nguru mum hisa e haala yimɓe aybinooɓe mbo sabu fawñaade mbo ndeen jiɓiinde. Kala mbo woɗɗitaaki jiɓiiɗe ɗe o aarndi fittaandu makko yande e ko harmi, wollo yimɓe njuwa nguru makko. Nelaaɗo Alla yo jam e kisal ngon e makko tottiri yero oon janoowo e jiɓiiɗe o nanndidini mbo e gaynaako gaynoowo e sara leydi ndi jom hendi waɗandi reenaare, jawdi gaynaako o ina ɗeɓa durde sera mum, ko noon baɗoowo ko jiɓii, oon o ɓadoto ko harmi hombo ɗesa yande heen. Caggal ɗuum Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko habri wonde husere(ɓernde) ina e nder ɓanndu sinde moƴƴii ɓanndu fof moƴƴa sinde bonii ɓanndu fof bona.

Firo ngon: Enngele Urdu Español Indoneesiire nden Uyghur Bengali Faransi Turkiire Ruusiire Bosniire Sinhala India Cayniire Faarisiire Wiyetnamiire Tagalog Kurdiire Hawsa Portokeesiire Malayalam Telgu Swahili Tamil Burma Taylanndanaajo Almannaajo Sapone بشتو Assamais Albanais السويدية الأمهرية الهولندية الغوجاراتية Kyrgyz النيبالية Yoruba الليتوانية الدرية الصربية الصومالية الطاجيكية Kinyarwanda الرومانية المجرية التشيكية Malagasy Italien Oromo Kannada Azeri الأوزبكية الأوكرانية
Hollu firaaɗe ɗen

Ina jeyaa he nafooje Hadiis

  1. Reerɗinde woppude ko jiɓii, ko ngannduɗa ñaawoore mum laaɓaani.