عن أبي هريرة رضي الله عنه عن رسول الله صلى الله عليه وسلم قال:
«مَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ فَلْيَقُلْ خَيْرًا أَوْ لِيَصْمُتْ، وَمَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ فَلْيُكْرِمْ جَارَهُ، وَمَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ فَلْيُكْرِمْ ضَيْفَهُ».

[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح مسلم: 47]
المزيــد ...

Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo (yo allah yardo he makko) wonde Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki (yo allah yardo he makko):
" Kala gooŋɗinɗo Alla e Ñalawma cakkatiiɗo yo o haal jam wolla o deƴƴa, kala gooŋɗinɗo Alla e Ñalawma cakkatiiɗo yo o teddin koddiijo ( gondo) makko, kala gooŋɗinɗo Alla e Ñalawma cakkatiiɗo yo o teddin koɗo makko".

[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح مسلم - 47]

Sarhu on

Annabi yo jam e kisal ngon e makko ina ɓanngina wonde jiyaaɗo gooŋɗinɗo Alla e ñalawma cakkatiiɗo mbo battane makko ngoni e junngo Makko e yoɓde mbo golle makko, gooŋɗingol mum ina hirjina ɗum e gollude ɗe golle garooje:
Gadanel: Haalde ko moƴƴi: Subahinaade e innude Alla, e yamirde ko moƴƴi, e haɗde ko boni, e moƴƴinde hakkunde yimɓe, si o waɗaani ɗuum yo o deƴƴu o waasa lorde o nannga ɗemngal makko.
Ɗimmel ngel woni Teddinde koɗo: Ɗuum woni moƴƴude e makko e waasde mbo lorde.
Tataɓel: Teddinde koɗo garɗo ngam juuraade mbo: Teddinirde mbo haala welka e ñamri ñaamdu e ko nanndi e ɗuum.

Ina jeyaa he nafooje Hadiis

  1. Gooŋɗinde Alla e ñalawma cakkatiiɗo woni iwdi kala moƴƴere, ɗum duñat faade waɗde ko moƴƴi.
  2. Reentinde boneeji ɗeɓngal.
  3. Diine Islaam ko diine goowondiral e teddungal.
  4. Ɗe geɗe ko e pecce iimaan njeya e aadaaji moƴƴi.
  5. Heewde haala ina fooɗo faade ko aña wolla ko harmi, kisal woni ko e waasde haalde si wonah ko moƴƴi.
Hollu firaaɗe ɗen
Ɗemngel: Enngele Urdu Español Ko ɓuri (66)