Noone: The Creed .
+ -

عن أبي ذر رضي الله عنه:
عَنِ النَّبِيِّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ فِيمَا رَوَى عَنِ اللهِ تَبَارَكَ وَتَعَالَى أَنَّهُ قَالَ: «يَا عِبَادِي إِنِّي حَرَّمْتُ الظُّلْمَ عَلَى نَفْسِي، وَجَعَلْتُهُ بَيْنَكُمْ مُحَرَّمًا، فَلَا تَظَالَمُوا، يَا عِبَادِي كُلُّكُمْ ضَالٌّ إِلَّا مَنْ هَدَيْتُهُ، فَاسْتَهْدُونِي أَهْدِكُمْ، يَا عِبَادِي كُلُّكُمْ جَائِعٌ إِلَّا مَنْ أَطْعَمْتُهُ، فَاسْتَطْعِمُونِي أُطْعِمْكُمْ، يَا عِبَادِي كُلُّكُمْ عَارٍ إِلَّا مَنْ كَسَوْتُهُ، فَاسْتَكْسُونِي أَكْسُكُمْ، يَا عِبَادِي إِنَّكُمْ تُخْطِئُونَ بِاللَّيْلِ وَالنَّهَارِ وَأَنَا أَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا فَاسْتَغْفِرُونِي أَغْفِرْ لَكُمْ، يَا عِبَادِي إِنَّكُمْ لَنْ تَبْلُغُوا ضَرِّي فَتَضُرُّونِي، وَلَنْ تَبْلُغُوا نَفْعِي فَتَنْفَعُونِي، يَا عِبَادِي لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ كَانُوا عَلَى أَتْقَى قَلْبِ رَجُلٍ وَاحِدٍ مِنْكُمْ مَا زَادَ ذَلِكَ فِي مُلْكِي شَيْئًا، يَا عِبَادِي لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ كَانُوا عَلَى أَفْجَرِ قَلْبِ رَجُلٍ وَاحِدٍ مَا نَقَصَ ذَلِكَ مِنْ مُلْكِي شَيْئًا، يَا عِبَادِي لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ قَامُوا فِي صَعِيدٍ وَاحِدٍ فَسَأَلُونِي فَأَعْطَيْتُ كُلَّ إِنْسَانٍ مَسْأَلَتَهُ مَا نَقَصَ ذَلِكَ مِمَّا عِنْدِي إِلَّا كَمَا يَنْقُصُ الْمِخْيَطُ إِذَا أُدْخِلَ الْبَحْرَ، يَا عِبَادِي إِنَّمَا هِيَ أَعْمَالُكُمْ أُحْصِيهَا لَكُمْ ثُمَّ أُوَفِّيكُمْ إِيَّاهَا، فَمَنْ وَجَدَ خَيْرًا فَلْيَحْمَدِ اللهَ، وَمَنْ وَجَدَ غَيْرَ ذَلِكَ فَلَا يَلُومَنَّ إِلَّا نَفْسَهُ».

[صحيح] - [رواه مسلم] - [صحيح مسلم: 2577]
المزيــد ...

Ittaama e Abu Jarri Al Giffaari yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko):
Ummiima e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko habrata ummaade e Alla Toowɗo O daali(owii):" eehey mon jiyaaɓe am pellet Mi harmanii tooñannge e fittaandu Am, mbaɗ Mi ɗuum koko harmina e hakkunde mon, wotee tooñandiree, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on majjuɓe ɗaɓɓe e Am peewal Mi feewna on, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on heyɗuɓe si wonah mbo kaarnu Mi, ɗaɓɓee e Am ñaamdu Mi ñammina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on holɓe si wonah mbo koltin Mi, ɗaɓɓe e Am koltu Mi holtina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof hoɗon ngoopo jemma e ñalawma, ko Miin yaafatoo bakkatuuju ɗi fof, njaafnee kam Mi yaafo mon, jiyaaɓe Am on mbaawah kam lor sabu loron Mi, on mbaawah kam naf sabu nafon Mi, jiyaaɓe Am si ardiiɓe mon e watta- ndiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ɗuum ɓeydatah e laamu Am hay huunde, jiyaaɓe Am, si ardiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo faajiraagal, ɗuum ustatah e laamu Am he hay huunde, jiyaaɓe Am si adiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ndingiral gootal ɓe ñaagii Mi okkumi gooto kala ko ñaagii ko ɗuum ustatah hay huunde ko njogii Mi ko si wonah ko ceeɓeendi meslatal waawi ustude ko si naatnaama e maayo, jiyaaɓe Am ɗuum ko golle mon ɗe tonnganat Mi mon, kala keɓɗa heen jam yo o yettu Alla, kala dañɗa heen ko wonah jam woto o ñiŋ mbo wonah hoore makko".

[صحيح] - [رواه مسلم]

Sarhu on

Annabi yo jam e kisal ngon e makko hillorii wonde Alla harmanii tooñannge e hoore Makko, O waɗi tooñannge ko ko harmina hakkunde tagu makko he, hay gooto woto tooñ goɗɗo o. E wonde winndere nde fof ko majjunde laawol goongo si wonah mbo Alla feewni, kala ñaagiiɗo Alla, Alla okka mbo kawraangal O feewna mbo. E wonde tagoore nde kowaasnde hatajinnde e Alla e fiyakuuji mayre fof, kala ñaagiiɗo Alla O humtana mbo haaju makko. E wonde hoɓe mbakkadina jemma e ñalawma, Alla suuraɓe yaafooɓe siɓe ɗaɓɓariiɓe ɗuum. E wonde ɓe mbaawah lorde Alla wollo nafde mbo hay huunde. e wonde siɓe ngonno kamɓe e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ngool kulol Alla ɓeydatah e laamu Alla he hay huunde. siɓe ngonno e ɓernde gorko ɓurɗo wonde faajiir, ngaal faajiraagal ustatah e laamu Alla he hay huunde, sabu koɓe lohɓe hatajinɓe e Alla ka kala fiyaaku e kala jamaanu, ko kanko woni jonndaniiɗo. siɓe ngonii e nokku gooto, yimɓe maɓɓe e jinneeji maɓɓe, idiiɓe ɓe e sakkatiiɓe ɓe hoɓe naaɓno Alla O okki gooto e maɓɓe fof ko o naaɓnii ko, ɗuum ustatah ko Alla jogii ko hay huunde, hono meslal si naatnaama e maaya ngal yaltina ɗuum ustatah e maaya he hay huunde, ɗum ko ngam timmude ngalu Alla Ceniiɗo O.
Alla Toowɗo o hombo reena golle jiyaaɓe O tonngaɗe, refti o yoɓaɓe ñande darnga, kala keɓɗo heen njoɓdi moƴƴiri yo o yettu Alla e kawraangal makko, kala keɓɗa ko wonah ɗuum woto o ñiŋ si wonah fittaandu makka yamiratndu bonannde ɗowndu mbo faade e perte.

Firo ngon: Enngele Urdu Español Indoneesiire nden Uyghur Bengali Faransi Turkiire Ruusiire Bosniire Sinhala India Cayniire Faarisiire Wiyetnamiire Tagalog Kurdiire Hawsa Portokeesiire Malayalam Telgu Swahili Tamil Burma Taylanndanaajo Almannaajo Sapone بشتو Assamais Albanais السويدية الأمهرية الهولندية الغوجاراتية Kyrgyz النيبالية Yoruba الليتوانية الدرية الصربية الطاجيكية Kinyarwanda الرومانية المجرية التشيكية Malagasy Italien Oromo Kannada الأوزبكية
Hollu firaaɗe ɗen

Ina jeyaa he nafooje Hadiis

  1. O hadiis woni mbo habri mbo jam e kisal ngoni e makko ummaade e Joom makko, ɗum ko Hadiis Qudsii wi'te wollo Al ilaahi, ɗuum woni ko wowlaandu mum e maana mum itta ka Alla, O hadiis alah keeriiɗi Quraana oon mbo nan- ndaani e hay huunde, ka rewrude mbo Alla e janngugol mbo e laaɓde saanga janngude mbo e dikkaraade mbo e roŋkinde mbo woɗɓe e ko wonah ɗuum.
  2. Ganndal e peewal ngal yimɓe ndañata, ko ka Alla ummoto.
  3. Kala ko heɓi jiyaaɗo e moƴƴere ko e ɓural Alla, kala ko heɓi mbo e bonannde ko e fittaandu makko e belaaɗe makko.
  4. Kala moƴƴinɗo ko ɓural Alla, njoɓdi makko ko ɓural Alla jettooɗe ngoodanii mbo, kala bonnuɗo woto o fel si wonah fittaandu makko.