Noone: The Creed .
+ -

عن عمر بن الخطاب رضي الله عنه قال:
بَيْنَمَا نَحْنُ عِنْدَ رَسُولِ اللهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ ذَاتَ يَوْمٍ إِذْ طَلَعَ عَلَيْنَا رَجُلٌ شَدِيدُ بَيَاضِ الثِّيَابِ، شَدِيدُ سَوَادِ الشَّعَرِ، لَا يُرَى عَلَيْهِ أَثَرُ السَّفَرِ، وَلَا يَعْرِفُهُ مِنَّا أَحَدٌ، حَتَّى جَلَسَ إِلَى النَّبِيِّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ، فَأَسْنَدَ رُكْبَتَيْهِ إِلَى رُكْبَتَيْهِ، وَوَضَعَ كَفَّيْهِ عَلَى فَخِذَيْهِ، وَقَالَ: يَا مُحَمَّدُ، أَخْبِرْنِي عَنِ الْإِسْلَامِ، فَقَالَ رَسُولُ اللهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ: «الْإِسْلَامُ أَنْ تَشْهَدَ أَنْ لَا إِلَهَ إِلَّا اللهُ، وَأَنَّ مُحَمَّدًا رَسُولُ اللهِ، وَتُقِيمَ الصَّلَاةَ، وَتُؤْتِيَ الزَّكَاةَ، وَتَصُومَ رَمَضَانَ، وَتَحُجَّ الْبَيْتَ إِنِ اسْتَطَعْتَ إِلَيْهِ سَبِيلًا» قَالَ: صَدَقْتَ، قَالَ: فَعَجِبْنَا لَهُ، يَسْأَلُهُ وَيُصَدِّقُهُ، قَالَ: فَأَخْبِرْنِي عَنِ الْإِيمَانِ، قَالَ: «أَنْ تُؤْمِنَ بِاللهِ، وَمَلَائِكَتِهِ، وَكُتُبِهِ، وَرُسُلِهِ، وَالْيَوْمِ الْآخِرِ، وَتُؤْمِنَ بِالْقَدَرِ خَيْرِهِ وَشَرِّهِ» قَالَ: صَدَقْتَ، قَالَ: فَأَخْبِرْنِي عَنِ الْإِحْسَانِ، قَالَ: «أَنْ تَعْبُدَ اللهَ كَأَنَّكَ تَرَاهُ، فَإِنْ لَمْ تَكُنْ تَرَاهُ فَإِنَّهُ يَرَاكَ» قَالَ: فَأَخْبِرْنِي عَنِ السَّاعَةِ، قَالَ: «مَا الْمَسْؤُولُ عَنْهَا بِأَعْلَمَ مِنَ السَّائِلِ» قَالَ: فَأَخْبِرْنِي عَنْ أَمَارَتِهَا، قَالَ: «أَنْ تَلِدَ الْأَمَةُ رَبَّتَهَا، وَأَنْ تَرَى الْحُفَاةَ الْعُرَاةَ الْعَالَةَ رِعَاءَ الشَّاءِ يَتَطَاوَلُونَ فِي الْبُنْيَانِ» قَالَ: ثُمَّ انْطَلَقَ، فَلَبِثْتُ مَلِيًّا ثُمَّ قَالَ لِي: «يَا عُمَرُ، أَتَدْرِي مَنِ السَّائِلُ؟» قُلْتُ: اللهُ وَرَسُولُهُ أَعْلَمُ، قَالَ: «فَإِنَّهُ جِبْرِيلُ، أَتَاكُمْ يُعَلِّمُكُمْ دِينَكُمْ».

[صحيح] - [رواه مسلم] - [صحيح مسلم: 8]
المزيــد ...

Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo (yo allah yardo he makko )o wii:
Nde min njooɗino ka (to)Nelaaɗo ñalawma gooto haa gorko gooto mbo comci( kolte) daneeji tal(tar), sukundu(gaasa) ɓaleeru(baleeha tik) korum ƴellitii e amen, batte ɗatngal yi'etaake e makko, hay gooto e amen anndaa mbo, haa o jooɗi e sara Nelaaɗo, o tuggi koppi makko ɗi e koppi makko, o fawi newe makko e dow buse makko, o wii: Aan Muhamadu habram ko woni Islaam, Nelaaɗo maaki(o wii):" Islaam woni kode deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla, ñiiɓnude juulde, tottira askal(jakka) koora lewru koorko, (koorka)kajjaya ka suudu Alla to laawol si a hattanii" o wii : A haalii goongo, min kaawa hombo naaɓnoo mbo, hombo gooŋɗina mbo, o wii: habram ko woni Iimaan? O maaki:" konde ngooŋɗinta Alla e malaykaaji maakko e defte makko e nelaaɓe makko, ñande darngo, e hoddira ko moƴƴi heen e ko boni heen, o wii: a gooŋɗi, o wii: habram ko woni moƴƴinde, O maaki:" kode ndewataa Alla ellee haɗa yi'a Mbo, hay si a wonii a yi'ataa Mbo Kaŋko kam hombo yii ma" o wii : habram ñande darngo darato, O "maaki: " naaɓnaaɗo o ɓuraani naaɓniiɗo o anndude" o wii: habram maandeeji hembo, O maaki:" kode korɗo jibinta laamɗo makko, e nde nji'ata momsotooɓe holɓe waasɓe aynooɓe dammi ina ɓurdandira toowde kuɓeeje" refti o fokkiti, o wii: ñiiɓmi dumunno setta, O maaki(o wii) :" aan Umar mbela haɗa anndi naaɓnatonooɗo o?" mbiimi ko Alla e Nelaaɗo makko ɓuri anndude, O maaki(o wii): " ko Jibriil ari e mon ina anndina on geɗe diine mon".

[صحيح] - [رواه مسلم]

Sarhu on

Umar(by kaataab yo Alla yardo he makko)ina habra wonde Jibrii(kici nam dow makko)l yaltii e Sahabaa- ɓe he e mbaadi gorko mbo anndaaka, ina e sifaaji makko comci (kolte)mum ko daneeji tal, (tar)sukundu (gasa)makko ko ɓaleeru kurum, batte ɗatngal yi'taake e makko hono tampere, e punndi, e saraade sukundu, e tunwude comci, hay gooto anndaano mbo e tawanooɓe he, ndeen hoɓe njooɗi ka Nelaaɗo, o jooɗi yeeso Nelaaɗo hono janngoowo nih, o naaɓnii mbo islaam, O habri mbo jookli islaam coomɗi seedeeji ɗiɗi e reende juulɗeele joy ɗe e totttirde askal, e hoorde lewru koorko ndu, e tottirde farilla hajju wonande oon kattanɗo.
Naaɓniiɗo o wii: A gooŋɗii, Sahabaaɓe ɓe kaawa e naaɓnal makko tinndinatngal waasde anndude ko feeñi ko e gooŋɗinde naaɓnateeɗo o.
Refti o naaɓnii mbo ko woni Iimaan, o jaabii mbo ɗi jookli Iimaan jeegom coomɗi gooŋɗinde goodal Alla e sifaaji Makko, e teelɗinande Mbo golle Makko hono tagde, e teelɗinande Mbo dewal, e wonde Malaykaaji ɗi O tagiri ɗii annoore koɗi jiyaaɓe Alla teddinaaɗi ɗi ngoopatah Alla koɗi ciinooji jamirooje Alla, e gooŋɗinde defte tellinaaɗe ɗe e Nelaaɓe ka Alla ɗe ummii, hono Quraana e Tawreeta, e Injiil e ko wonah ɗe, e gooŋɗinde Nelaaɓe yottinanooɓe Alla diine Makko o, ina e heɓe Nuuhu e Ibraahiima e Muusa, e Iisa e sakket maɓɓe Muhamadu yo kisal won e maɓɓe, e ɓe ngonah ɓe e Annabaaɓe e Nelaaɓe, e gooŋɗinde ñalawma cakkatiiɗo, ina naata e ɗuum ko woni caggal maayde e yenaande e nguurndam Barjak, e wonde neɗɗo ina ummintine o haasbe golle makko, battane makko ngono aljanna wollo yiite, e gooŋɗinde Alla hoddarii geɗe hono no idarii e ganndal Makko e ñeeñal Makko e winndude Mbo ɗuum, e haajaande Makko, e yande huunde nde no O hoddiri nde nih, e no O tagri nde. Refti o naaɓnii mbo Ihsaan(moƴƴinde), o jaabii mbo konde o rewata Alla elle hombo yi'a mbo, si o waawah yottaade daraja yiide Alla, yo rew Alla o annda Alla ina seedoo mbo, tolnde adanere ndee woni tolnde seedaade, ko ndeen ɓuri toowde, ɗimmɗre nde woni tolnde horde.
Refti o naaɓnii mbo honde darngo darato? Annabi ɓanngini wonde ganndal ko darngo Alla heerorii ɗuum e ganndal makko, hay gooto anndah ɗum e winndere he, naaɓnaaɗo ɓuraani naaɓniiɗo o anndu.
Refti o naaɓnii mbo maandeeji darngo? O holli wonde ina e maandeeji he heewde horɓe e ɓiɓɓe maɓɓe, wollo heewde aaƴaade ɓiɓɓe yummiraaɓe maɓɓe ɓe ngollidoo e maɓɓe gollondiral horɓe, e wonde aynaaɓe ndammiri e waasɓe aduna ina yaacnaneeɓe e sakket jamaanu, ɓe mbasandira sinkude e mahde kuɓeeje.
Refti Annabi yo jam e kisal ngon e makko habri wonde naaɓnatooɗo O ko Jibriil O ari ko ngam anndinde Sahabaaɓe diine maɓɓe newiiɗo o.

Firo ngon: Enngele Urdu Español Indoneesiire nden Uyghur Bengali Faransi Turkiire Ruusiire Bosniire Sinhala India Cayniire Faarisiire Wiyetnamiire Kurdiire Hawsa Portokeesiire Malayalam Telgu Swahili Tamil Burma Taylanndanaajo Almannaajo Sapone بشتو Assamais Albanais السويدية الأمهرية الهولندية الغوجاراتية Kyrgyz النيبالية Yoruba الليتوانية الدرية الصربية الصومالية الطاجيكية Kinyarwanda الرومانية المجرية التشيكية Malagasy Italien Oromo Kannada الأوزبكية
Hollu firaaɗe ɗen

Ina jeyaa he nafooje Hadiis

  1. Moƴƴude jikku Nelaaɗo sabu ko O jooɗdotono ko e Shabaaɓe kamɓe ne ɓe njooɗdo e Makko.
  2. Sarayineede newanaade naaɓnatooɗo e ɓallinde mbo, haa o waawa naaɓnaade tawa o fiɓaaki o hulaani.
  3. Needi wondude e jannginoowo hono no Jibriil waɗiri nih, ɗo o jooɗi e yeeso Nelaaɗo jonnde nehiiɗo ngam ƴettude e makko.
  4. Doosɗe islaam ko joy, asliiji Gooŋɗingol - iimaan- ko jeegom.
  5. Si Islaam renndi e Iimaan islaam firdate ko geɗe ɓannguɗe, iimaan firde geɗe birniiɗe.
  6. Hollirde wonde diine ko darajaaji ɓurandirɗi, daraja gadana o woni Islaam, ɗimmo o woni Iimaan, tataɓo o woni Ihasaan, ko kammbo ɓuri toowde.
  7. Woni asli e mas'alaaji ko waasde anndude, majjude duñata e naaɓnal, ko ɗuum waɗi Sahabaaɓe ɓe kaawa e naaɓnagol makko e gooŋɗinde mbo.
  8. Fuɗɗoraade ko ɓuri himmude refti ko rew heen; sabu o fuɗɗorii ko seedenfaaji ɗiɗi e firde islaam, gooŋɗinde Alla fuɗɗora ka pirgol iimaan.
  9. Naaɓnaade yimɓe ganndal ko naaɓniiɗo majjaani, ngam o anndina goɗɗo.
  10. Ko Alla heerorii ganndal daraade darnga.
Nooneeji