Hadis: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kupao bi se jednim saom (oko 3 litra), pa do pet pregršti vode, a uzimao je abdest jednim muddom (oko 750 ml) vode.
عن أنس رضي الله عنه قال: «كان النبي صلى الله عليه وسلم يغسل، أو كان يغْتَسِل، بالصَّاع إلى خَمْسة أمداد، ويَتَوضأ بالمُدِّ».
[صحيح] - [متفق عليه]
المزيــد ...
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da kaže: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kupao bi se jednim saom (oko 3 litra), pa do pet pregršti vode, a uzimao je abdest jednim muddom (oko 750 ml) vode."
[Vjerodostojan] - [Muttefekun alejh]
Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazuje da Poslanik prilikom kupanja nije rasipao vodu, pa se najčešće kupao jednim saaom vode, a to iznosi četri pregršti; kad je bilo potrebno više vode, potrošio bi pet muddova. Zatim je rekao da je abdest uzimao jednim muddom, tj. jednom pregršti vode.
Kategorije
Još
- Hadis: "Allah, ne prima namaz nijednog od vas kada izgubi abdest, sve dok se ne abdesti."
- Hadis: "Kada se neko od vas abdesti neka ubaci vodu u nos, a onda neka je, izapirući, izbaci, a onaj ko se čisti nakon nužde neka to čini neparan broj puta. Kada se neko od vas probudi neka opere svoje ruke tri puta prije nego ih stavi u posudu, jer niko od vas ne zna gdje su mu ruke bile tokom spavanja."
- Hadis: “Ko nepravedno prisvoji pedalj zemlje, vrat će mu biti okovan obručem od sedam zemalja.”
- Hadis: "Aiša, moje oči spavaju, a moje srce ne spava."
- Hadis: Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: “Kada čovjek musliman, ili mu'min, uzima abdest pa opere svoje lice, spadnu sa njega svi grijesi njegovih očiju, zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode; a kada sapere svoje ruke, s njih spadnu svi njegovi grijesi koje je svojim rukama počinio, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode; a kada opere svoje noge, s njih spadnu svi grijesi koje je počinio hodajući na njima, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode, tako da ostane posve čist od grijeha." (Muslim)
- Hadis: Od Ebu Bekree Nufej’a b. el-Harisa prenosi se da je Poslanik, sallalallahu alejhi ve sellem, kazao: „Vrijeme se zaokružilo (teče) kao onog dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina se sastoji od dvanaest mjeseci, od kojih su četiri sveta; tri su jedan iza drugog: zulkade, zulhidže i muharem, a četvrti je redžep, koji dolazi između džumadel-uhraa i šabana. Koji je ovo mjesec?” “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju”, rekoše. Kaže Ebu Bekra: “Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda je rekao: 'Zar ovo nije zul-hidže?' 'Dakako', rekosmo. 'Koje je ovo mjesto (grad)?', upitao je. 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', rekosmo. Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda rekao: ‘Zar ovo nije poznato mjesto Meka?' 'Dakako', rekosmo. 'Koji je ovo dan?', upitao je. 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', rekosmo. Zašutio je tako da smo pomislili kako će ga nazvati drugim imenom, a onda rekao: 'Zar ovo nije dan klanja kurbana?' 'Dakako', rekosmo. On tada reče: 'Doista su vaši životi i imeci i vaša čast vama zabranjeni (sveti), kao što vam je zabranjen (svet) ovaj vaš dan, u ovom vašem mjestu, u ovom vašem mjesecu. Srest ćete svoga Gospodara, pa će vas pitati o vašim djelima. Nemojte se poslije mene vratiti u nevjerstvo ubijajući jedni druge. Neka prisutni saopći odsutnome, možda će neko kome se ovo saopći biti razboritiji i bolje to shvatiti od onoga koji to čuje.' Zatim je kazao: 'Jesam li saopćio, jesam li saopćio?!' Kazali smo: 'Svakako.' A on reče: 'Allahu, budi svjedok ovome.'“