Hadis: 'Zaista se, nakon mene, za vas plašim između ostaloga i dunjalučkih ljepota i ukrasa koji će vam biti priušteni."

عَنْ أَبٍي سَعِيدٍ الخُدْرِيَّ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ:
أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ جَلَسَ ذَاتَ يَوْمٍ عَلَى المِنْبَرِ وَجَلَسْنَا حَوْلَهُ، فَقَالَ: «إِنِّي مِمَّا أَخَافُ عَلَيْكُمْ مِنْ بَعْدِي، مَا يُفْتَحُ عَلَيْكُمْ مِنْ زَهْرَةِ الدُّنْيَا وَزِينَتِهَا» فَقَالَ رَجُلٌ: يَا رَسُولَ اللَّهِ، أَوَيَأْتِي الخَيْرُ بِالشَّرِّ؟ فَسَكَتَ النَّبِيُّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ، فَقِيلَ لَهُ: مَا شَأْنُكَ؟ تُكَلِّمُ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ وَلاَ يُكَلِّمُكَ؟ فَرَأَيْنَا أَنَّهُ يُنْزَلُ عَلَيْهِ؟ قَالَ: فَمَسَحَ عَنْهُ الرُّحَضَاءَ، فَقَالَ: «أَيْنَ السَّائِلُ؟» وَكَأَنَّهُ حَمِدَهُ، فَقَالَ: «إِنَّهُ لاَ يَأْتِي الخَيْرُ بِالشَّرِّ، وَإِنَّ مِمَّا يُنْبِتُ الرَّبِيعُ يَقْتُلُ أَوْ يُلِمُّ، إِلَّا آكِلَةَ الخَضْرَاءِ، أَكَلَتْ حَتَّى إِذَا امْتَدَّتْ خَاصِرَتَاهَا اسْتَقْبَلَتْ عَيْنَ الشَّمْسِ، فَثَلَطَتْ وَبَالَتْ، وَرَتَعَتْ، وَإِنَّ هَذَا المَالَ خَضِرَةٌ حُلْوَةٌ، فَنِعْمَ صَاحِبُ المُسْلِمِ مَا أَعْطَى مِنْهُ المِسْكِينَ وَاليَتِيمَ وَابْنَ السَّبِيلِ - أَوْ كَمَا قَالَ النَّبِيُّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ - وَإِنَّهُ مَنْ يَأْخُذُهُ بِغَيْرِ حَقِّهِ، كَالَّذِي يَأْكُلُ وَلاَ يَشْبَعُ، وَيَكُونُ شَهِيدًا عَلَيْهِ يَوْمَ القِيَامَةِ».
[صحيح] - [متفق عليه] - [صحيح البخاري: 1465]

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjeo jednog dana na minber i mi smo posjedali oko njega, a zatim je rekao: 'Zaista se, nakon mene, za vas plašim između ostaloga i dunjalučkih ljepota i ukrasa koji će vam biti priušteni." Neki čovjek mu reče: 'Allahov Poslaniče, zar dobro donosi zlo?' Poslanik je jedno vrijeme zašutio, a neko tom čovjeku reče: 'O čemu se radi? Ti reče nešto Vjerovjesniku, a on ti ne odgovara?" Tad shvatismo da mu silazi Objava. Najednom on obrisa čelo, a potom upita: 'Gdje je onaj što je pitao?' Nakon zahvale Allahu, u nastavku je kazao: 'Dobro ne donosi zlo. Ono što u proljeće niče i raste može ubiti stoku ili je dovesti do ivice smrti, osim one koja jede zeleno bilje dok ne napuni stomak, a zatim se okrene prema Suncu, lahko obavi nuždu, pa nakon toga pase. Ovaj imetak je sladak i privlačan. Divan je musliman koji ima imetak ukoliko udjeljuje siromahu, siročetu i putniku", ili kako je Vjerovjesnik kazao. Naposlijetku je rekao: "Onaj ko stiče imetak na bespravan način je poput onoga ko jede, ali se ne može zasititi. Taj imetak će protiv njega svjedočiti na Sudnjem danu."
[Vjerodostojan] - [Muttefekun alejh] - [صحيح البخاري - 1465]

Objašnjenje

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je jednog dana sjedio na minberu i kazao je svojim ashabima:
"Zaista se najviše bojim i strahujem za vas poslije mene od blagodati i ukrasa ovoga svijeta kao što su razni užici, odjeća, usjevi i ostalo čime se ljudi ponose i hvališu, a što je kratkoga vijeka.
Neki čovjek je tada upitao: Ukrasi ovoga svijeta su blagodat od Allaha, pa da li se može desiti da ta blagodat postane kazna?
Tada su ljudi ukorili ovoga kada su vidjeli da Allahov Poslanik ne odgovara, misleći da ga je to naljutilo.
Međutim, ispostavilo se da se Allahovom Poslaniku u tom trenutku objavljivalo, pa je obrisao znoj sa čela, a zatim rekao: „Gdje je onaj koji je postavio pitanje?“
"Tu sam", odgovorio je.
Zahvalio je Allahu i pohvalio Ga, pa je rekao: „Prava dobrota donosi samo dobro, ali ovaj dunjalučki ukras nije čisto dobro, jer vodi u iskušenje, nadmetanje i zaokupljenost njime, umjesto da se čovjek posveti onome svijetu.“ Zatim je naveo primjer: „Proljetna vegetacija i njeno zelenilo veoma se dopada stoci, ali ih može ubiti zbog pretjeranog jela i prejedanja. Iznimka je stoka koja jede selektivno, jede dok joj se stomak ne napuni, a zatim se okrene prema suncu, izbaci iz stomaka ono što nije probavila ili se olakša mokrenjem, pa onda preživa ono što je već pojela, prožvače to i opet proguta, i tako se vrati pa nastavi jesti.“
Ovaj imetak je poput slatke, zelene biljke – može ubiti ili skoro da ubije zbog svoje prekomjernosti, osim ako se uzima samo onoliko koliko je potrebno i dovoljno za život na halal način, tada ono ne šteti. Divan je onaj ko svoje bogatstvo udjeljuje siromahu, jetimu i putniku. Onaj ko imetak stiče na ispravan način, on će mu biti blagoslovljen, a onaj ko ga stiče nepravedno, sličan je onome koji jede, ali se nikada ne zasiti. Taj isti imetak će protiv takvoga biti svjedok na Sudnjem danu.

Koristi hadisa

1. Nevevi je rekao: "U ovom hadisu se nazire vrijednost imetka onome ko ga stekne i troši na pravi način."
2. Poslanik nam u ovom hadisu govori o stanju svoga ummeta, o ukrasima ovog svijeta kojima će biti izložen i iskušenjima koja će ih zadesiti uslijed toga.
3. Allahov poslanik je koristio poređenja kako bi ljudima bilo shvatljivije ono što se želi kazati.
4. Podsticanje na davanje sadake i trošenje novca na dobra djela, kao i upozorenje na sustezanje od toga.
5. Iz Poslanikovih riječi: 'Dobro ne donosi zlo', može se zaključiti da opskrba, ma koliko velika bila, spada u dobro, ali da može dovesti i do zla zbog škrtosti i uskraćivanja onima kojima taj imetak pripada, ili zbog bespravnog rasipanja. Sve što je Allah odredio da bude dobro ne može biti zlo, i obrnuto. Ipak, postoji strah da onaj kome je darovano dobro, prilikom njegovog korištenja sebi prouzrokuje zlo.
6. Iz hadisa se zaključuje da ne treba biti brzoplet prilikom odgovaranja, ukoliko situacija iziskuje da se o pitanju razmisli.
7. Et-Tibbi je kazao: "Iz ovoga hadisa se može zaključiti da postoje četiri kategorije ljudi: Prva kategorija su oni koji nekontrolisano jedu ono što im prija i kojima je stomak uvijek pun. Oni ne mogu prestati sa konzumiranjem hrane što ih dovodi do propasti. Druga kategorija su oni koji jedu na isti način, ali kada se ozbiljno razbole pokušavaju pronaći načine da se spase. No, bolest ih ipak savlada i usmrti. Treća kategorija su oni koji jedu, ali adekvatno djeluju da uklone ono što im škodi , te se uspijevaju zaštititi i naposlijetku sačuvati. Četvrta kategorija su oni koji jedu umjereno, tek toliko da utole glad i tako održavaju svoje zdravlje. Prva kategorija predstavlja nevjernika, a druga ukazuje na grešnika koji se ne kaje i ne traži pokajanje dok ne bude prekasno, . Treća kategorija predstavlja onoga kod koga je prisutno i jedno i drugo, ali se pokaje dok se pokajanje i dalje prima, dok četvrta kategorija predstavlja onoga ko je skroman na ovome i ko teži za onim svijetom."
8. Ibn Munir je rekao: "U ovom hadisu imamo izvanredna poređenja.
9. Prvo je upoređivanje imetka i njegovog sakupljanja s biljkom i njenim razvojem.
10. Drugo je usporedba onih koji se prekomjerno bave stjecanjem imetka sa životinjama koje pretjerano pasu travu.
11. Treće je upoređivanje prekomjernog stjecanja i čuvanja imetka sa pohlepom u prejedanju.
12. Četvrto je sličnost između imetka koji se udjeljuje, imetka koji je davaocu drag što ga navodi na škrtost; sa balegom koju životinja izbacuje. Time se, uzgred, ukazuje i na neprihvatljivost toga u šerijatu.
13. Peto je usporedba između onoga ko se susteže od gomilanja imetka sa ovcom koja se odmara i leži, okrenuta prema suncu. To je jedan od najboljih trenutaka za njen mir i spokoj, te nam to govori i kako da realizujemo ono što nam koristi.
14. Šesta sličnost je upoređivanje smrti onoga ko akumulira imetak i uskraćuje ga drugima sa smrću životinje koja nije svjesna toga da se mora zaštititi od štete.
15. Sedma sličnost je upoređivanje imetka s prijateljem od kojeg se ne može biti siguran da neće postati neprijatelj. Imetak je takav da se čuva i da se čovjek vezuje za njega, što dovodi do neudjeljivanja onima kojima je to potrebno, pa će upravo to biti uzrok kazne za njegovog vlasnika.
16. Osma sličnost je usporedba između onoga ko imetak stječe bespravno sa onim ko jede, ali se nikada ne zasiti."
17. Es-Sindi je rekao: "Hadis nam ukazuje na dva aspekta: prvi je da se imetak treba pribavljati na ispravan način, a drugi je da se on mora koristiti u dozvoljenu i ispravnu svrhu. Kada jedan od ova dva aspekta izostane, imetak će negativno utjecati na njegovog vlasnika. Osim toga, može se reći da ovo implicira i uzročno-posljedični odnos između ta dva aspekta. Naime, čovjek neće moći koristiti imetak na pravi način ako ga nije pribavio na ispravan način."