Hadis: "Ako je neko od vas učinio nepravdu svome bratu vezano za njegovu čast, ili bilo šta drugo, neka od njega traži oprosta (halala) danas, prije nego dođe vrijeme da se ne mogne iskupiti ni zlatnicima i srebrenjacima."

عن أبي هريرة رضي الله عنه مرفوعاً: «مَنْ كَانَتْ عِندَهُ مَظْلَمَةٌ لِأَخِيهِ، مِنْ عِرْضِهِ أو مِنْ شَيْءٍ، فَلْيَتَحَلَّلْهُ مِنْهُ اليومَ قَبْلَ أَن لا يَكُونَ دِينَارٌ ولا دِرْهَمٌ؛ إِنْ كَانَ له عَمَلٌ صَالِحٌ أُخِذَ مِنْهُ بِقَدْرِ مَظْلَمَتِهِ، وَإِن لَمْ يَكُنْ لَهُ حَسَنَاتٌ أَخَذَ مِنْ سَيِّئَاتِ صَاحِبِهِ فَحُمِلَ عَلَيْهِ».
[صحيح] - [رواه البخاري]

Od Ebu Hurejrea, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ako je neko od vas učinio nepravdu svome bratu vezano za njegovu čast, ili bilo šta drugo, neka od njega traži oprosta (halala) danas, prije nego dođe vrijeme da se ne mogne iskupiti ni zlatnicima i srebrenjacima. Ako bude imao dobrih djela uzeće se od njega shodno veličini nepravde koju je nanio svome bratu, a ako ne bude imao dobrih djela uzeće od loših djela onoga kome je nepravdu učinio, shodno veličini nepravde."
[Vjerodostojan] - [Hadis bilježi imam Buhari]

Objašnjenje

U ovom hadisu nam je slikovito prikazana pravednost u jednom društvu, koju islam teži da uspostavi u redovima svojih sljedbenika. Prenosi nam Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude učinio neku nepravdu svome bratu", odnosno nepravedno postupi prema svom bratu u vjeri. Ovaj propis je općenit, i obuhvata: "nepravdu vezano za njegovu čast", a čast podrazumijeva očuvanje njegovog života, porijekla i ugleda, pa on to oskrnavi, "ili bilo šta drugo", odnosno nepravda bilo koje vrste kao što je na primjer bespravno uzimanje imetka. Ovo je uopćavanje, nakon što je naveden pojedinačni primjer. U tom slučaju (ako nanese nepravdu svome bratu) nema drugog izlaza nego da traži od njega da mu oprosti. Ovdje je naglašeno da treba požuriti sa traženjem oprosta "danas", odnosno na dunjaluku "prije nego se ne mogne iskupiti zlatnicima i srebrenjacima". Pod ovim se misli na Sudnji dan, i ovako je opisan u hadisu da bi se skrenula pažnja na obaveznost traženja oprosta i iskupa, čak i ako bi morao na taj iskup potrošiti zlatnike i srebrenjake. Jer da mazlum (onaj kome je učinjena nepravda) od njega kao iskup uzme zlatnike i srebrenjake na dunjaluku je bolje nego da na Ahiretu uzme od njegovih dobrih djela ili da mu da svoja loša djela. "Ako bude imao dobrih djela", znači ako zalim (nepravednik) bude vjernik, a učinio je nepravdu i nije tražio oprost od svog brata, kao rezultat će se "uzeti od njegovih dobrih djela", odnosno od dobrih djela koje je imao nepravednik "shodno veličini njegove nepravde". Kolika je količina i kakvoća njegovih djela koja će se uzeti od njega da bi bila jednaka nepravdi koju je učinio to zna samo Allah, subhanehu ve teala. Međutim, ukoliko ovaj nepravednik bude muflis (bankrot sa dobrim djelima) na Dan obračuna, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "A ako ne bude imao dobrih djela", što znači ne bude ih imao nikako, ili mu ne preostane ništa od dobrih djela nakon obračuna, njegova će se nepravda namiriti na teži način, koji će povećati njegovu kaznu, a to je: "uzeće od loših djela onoga kome je nepravdu učinio", pa će se ta loša djela staviti na teret njemu, nepravedniku.