Hadis: "Tražite da vas Allah zaštiti od teškoće iskušenja, od toga da vas susretne nesreća, od zle odredbe i neprijateljeve zlobe."

عن أبي هريرة رضي الله عنه مرفوعاً: «تعوذوا بالله من جَهْدِ البلاء، وَدَرَكِ الشقاء، وسوء القضاء، وشماتة الأعداء». وفي رواية قال سفيان: أشك أني زدت واحدة منها.
[صحيح] - [متفق عليه]

Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tražite da vas Allah zaštiti od teškoće iskušenja, od toga da vas susretne nesreća, od zle odredbe i neprijateljeve zlobe." U drugoj predaji navodi se da je Sufjan rekao: "Sumnjam da sam jednu od spomenutog ja dodao."
[Vjerodostojan] - [Muttefekun alejh]

Objašnjenje

Ovaj hadis je vid jezgrovitog i sadržajnog govora. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio je zaštitu od četiri stanja, a ko bude sačuvan od tih stanja, biće miran i na dunjaluku i na Ahiretu, što predstavlja jasan uspjeh i veličanstvenu pobjedu. Jezgrovit govor označava mali broj riječi koje nose veliki broj značenja i poruka. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio je utočište od četiri stanja i situacije, a one su: teškoća iskušenja, tj. žestoko i ogromno iskušenje. Razlog tome je što čovjek kada ga pogodi jako iskušenje nije siguran za sebe od ispoljavanja nezadovljstva i srdžbe prema Allahovoj odredbi, te na taj način može izgubiti i dunjaluk i Ahiret. Zatim, tražio je zaštitu od nesreće i susreta sa njom. To je uopćeno a prije svega obuhvata ahiretsku nesreću nakon koje nema smiraja, za razliku od ovosvjetske koja se može promijeniti, jer postoje dani kada si sretan, a postoje dani i kada nisi. Tražio je zaštitu i od zle odredbe, tj. od onoga što Allah odredi da se desi robu, a sa čime nije sretan, što obuhvata i ovosvjetske poslove i stanja, poput imetka, djece, zdravlja, supruge i sl., kao i ahiretska stanja. Pod odredbom se misli na ono što se desilo, jer znamo da kader kao Allahova odredba i presuda u potpunosti je dobro, s obzirom da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: "Zlo se ne pripisuje Tebi." Nakon toga, tražio je utočište od neprijateljske zlobe, jer na čovjeka negativno djeluje kada neprijatelj bude sretan zbog toga što ga je zadesila nedaća. U suštini, muslimanski neprijatelji su nevjernici koji se raduju muslimanskim nedaćama, njihovim međusobnim sukobima i poniženju. Prije svega ovo se odnosi na neprijatelje u vjeri, a onda i na dunjalučke neprijatelje. Međutim, ambicije onoga ko dovi trebaju biti velike, tako da prije svega cilja na neprijatelje vjere, a zatim na svoje neprijatelje među muslimanima. Molimo Allaha da popravi odnose među muslimanima.